Izvještaj Ombudsmana: Romi i Egipćani i dalje na margini, često ne znaju osnovna prava ni šta čini kvalitetan život

“Položaj Roma i Egipćana još je nepovoljan u svim ključnim aspektima života od socijalnog i ekonomskog statusa do obrazovanja i isključenosti iz političke participacije”, jedan je od zaključaka izvještaja

Dobro je, imamo vodu, struju, socijalno… odgovori su dijela zajednice Roma i Egipćana zamjenicama Zaštitnika za ljudska prava i slobode koje su tokom 2022. obilazile naselja u kojima živi ta populacija. Na pitanje od čega žive, neki odgovaraju “od kontejnera”…

I to, kako je saopšteno danas na predstavljanju tematskog izvještaja “Položaj Roma i Egipćana u Crnoj Gori”, dijelom pokazuje i koliko u toj manjinskoj zajednici nekad ne znaju o svojim pravima, ni šta čini kvalitetan život. A odranije je poznato, i taj je zaključak ponovljen i danas, da su Romi i Egipćani jedna od najviše diskriminisanih kategorija u crnogorskom društvu.

Sektor za zaštitu od diskriminacije, ranjivih grupa i rodne ravnopravnosti institucije Zaštitnika tokom prošle godine realizovao je obilaske 25 romskih i egipćanskih naselja u 13 opština – Podgorica, Bar, Bijelo Polje, Berane, Nikšić, Ulcinj, Tivat, Herceg Novi, Kolašin, Mojkovac, Gusinje, Plav i Andrijevica.

Obilasci su organizovani u cilju približavanja zajednici i identifikovanja ključnih problema sa kojima se Romi i Egipćani suočavaju u svakodnevnom životu, a koji ometaju inkluziju i ravnopravan položaj u društvu.

Tim za obilaske činile su zamjenica Zaštitnika Nerma Dobardžić Kurti i savjetnica Zaštinika Milena Krsmanović Iković. One su tokom terenskih posjeta, kako je saopšteno na prezentaciji izvještaja, komunicirale sa vlastima na lokalnom nivou, civilnim društvom i predstavnicima zajednice.

“Položaj Roma i Egipćana još je nepovoljan u svim ključnim aspektima života od socijalnog i ekonomskog statusa do obrazovanja i isključenosti iz političke participacije”, jedan je od zaključaka izvještaja.

To što Romi i Egipćani nemaju predstavnike u političkom odlučivanju u Crnoj Gori, nalaz je istraživanja, predstavlja jednu od barijera da učestvuju u donošenju odluka koje ih se direktno tiču.

“Participacija u procesu donošenja odluka svodi se neposredno glasanje prilikom sprovođenja izbora”, navodi se u zaključcima.

Romi i Egipćani i dalje su jedna od grupa koje su najviše izložene diskriminaciji, piše u zaključcima i dodaje se da je neophodna kontinuirana i sistemska primjena posebnih propisa i mjera, “radi dostizanja suštinske jednakosti i prevalizaženja barijera koje ometaju inkluziju”.

U izvještaju se navodi i da je siromaštvo kod Roma i Egipćana četiri do pet puta izraženije nego kod ostatka populacije.

Ključni problemi koji ometaju, usporavaju ili onemogućavaju njihovu društvenu inkluziju primarno se odnose na nizak nivo obrazovanja i stručne osposobljenosti, nedostatak ličnih isprava i neriješen pravni status.

Za obrazovanje iz institucije Zaštitnika navode da jeste ostvaren izvjestan napredak u kvantitativnom smislu, ali da kvalitet obrazovanja romske djece i dalje izaziva zabrinutost.

“Uzrok lošijeg kvaliteta obrazovanja ogleda se, između ostalog, u pristupu i nedovoljnoj obučenosti kadra, nedovoljnom broju medijatora, udaljenosti mjesta stanovanja romske i ekipćanske populacije od škola i nedostatku besplatnog prevoza u svim opštinama”, navodi se u izvještaju.

Neriješen pravni status i nedostatak ličnih isprava, navode iz institucije Zaštitnika, onemogućava puno uživanje prava i sloboda, uključujući i pristup uslugama zdravstvene i socijalne zaštite…

Tu je i nepovoljna ekonomska i socijalna situacija, neformalno zapošljavanje, nestalan izvor prihoda i vrlo ograničena ponuda radnih mjesta – Romi i Egipćani dominantno se zapošljavaju u komunalnom sektoru na održavanju higijene, sakupljanju sekundarnih sirovina i obavljanju fizičkih poslova.

U zaključcima se navodi i da su problemi zbog kojih je ta zajednica nedovoljno uključena u društvo i to što žive u nesigurnim i nestandardizovanim prebivalištima.

“Veliki broj romskih i egipćanskih porodica još je marginalizovan, izolovan od ostatka stanovništva i lociran u naseljima koja su odvojena od naselja sa neromskim stanovništvom, pa i ta fizička distanca utiče na socijalnu dimenziju i isključivost u mnogim oblastima”, rekao je Zaštitnik Siniša Bjeković.

Prema njegovim riječima, istraživanja pokazuju da se skoro polovina objekata u kojima žive porodice romske i egipćanske populacije nalazi u njihovom vlasništvu.

“To je solidna pretpostavka za jedno važno socijalno pitanje, međutim, značajno veći problem je identifikovan u pogledu vlasništva nad zemljištem na kojem su stambeni objekti izgrađeni, gdje je u dominantnom broju slučajeva evidentiran problem neriješenih imovinsko-pravnih odnosa u pogledu vlasništva nad samim zemljištem, ali i otvoren pitanje legalizacije objekata koji su odavno izgrađeni na postojećim lokacijama”, kazao je Bjeković.

Pitanje vlasništva nad izgrađenim objektima i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa u vezi zemljišta na kojima su izgrađeni stambeni objekti, uz legalizaciju objekata mora dobiti sistemski i trajni odgovor.

“Uz kontinuirano osnaživanje i pružanje pravne i administrativne pomoći Romima i Egipćanima u procesu legalizacije”, piše u dokumentu i dodaje se da od legalizacije zavisi rješavanje drugih povezanih pitanja, kao što su poboljšanje infrastrukture, odnosno obezbjeđenje održivog pristupa komunalnoj i drugoj infrastrukturi – kanalizacionoj, putnoj, električnoj mreži…

Istraživanje je pokazalo i da pojedini objekti u naseljima u kojima žive Romi i Egipćani, ne zadovoljavaju minimalne standarde za pristojan život i uživanje prava na privatni i porodični život i dom.

Tematski izvještaj “Položaj Roma i Egipćana u Crnoj Gori”, kako su kazali iz institucije Zaštinika, biće osnov za dalje analize. Dokument će biti dostupan na engleskom i romskom jeziku, i objavljen na vebsajtu Zaštitnika (ombudsman.co.me).