Romski jezik marginalizovan kao i narod kome pripada

Romski jezik je kao i narod kojem pripada još uvijek marginalizovan i van sistema, saopštili su iz Romske organizacije mladih “Koračajte sa nama – Phiren amenca” povodom obilježavanja 5. Novembra, Dana romskog jezika. Iz ove organizacije poručuju da bi današnji dan, ustanovljen kao Međunarodni dan romskog jezika, trebao imati i određeni svečani karakter zbog položaja romskog jezika u našoj zemlji, ali da to nije slučaj. Saopštenje dalje prenosimo u cjelosti.

Danas neće biti nijedne promocije knjige na romskom jeziku, neće biti predstava na romskom, u školama se neće čuti romski, dakle nema puno razloga za zadovoljstvo. Međunarodni dan romskog jezika ustanovljen je 2015. godine kada je opšta Skupština UNESCO-a na zahtjev Udruženja Kali Sara prihvatila 5. Novembar kao dan na koji će se širom svijeta afirmisati romski jezik i ukazivati na njegov značaj za identitet romske populacije. Crna Gora kao potpisnica Povelje o regionalnim i manjinskim jezicima Savjeta Evrope nije u prethodnih godinu dana uradila puno toga na afirmaciji i zaštiti romskog jezika na šta je ova povelja obavezuje. Naime, iako je prije četiri godine na velikoj regionalnoj konferenciji „Romski jezik u obrazovanju“ iz Ministarstva prosvjete najavljivano uvođenje romskog jezika u obrazovni sistem to se još uvijek nije dogodilo. Nije se puno odmaklo ni u standardizaciji romskog jezika bez koje ovaj jezik ne može biti zvanično priznat. Godinama unazad se o potrebi standardizacije govori sa najviših obrazovnih adresa ali taj proces još nije ni započeo. Kao jedan od glavnih uzroka se navodi nepostojanje kadra iz romske zajednice koji bi se bavio ovim pitanjem. Međutim, ni na stvaranju ovog kadara se nije gotovo ništa uradilo. Romski jezik se ponekada može čuti u medijima i na kulturnim manifestacijama međutim ni to nije dovoljno da bi se ovaj jezik na pravi način afirmisao i sačuvao od zaborava. Postoji samo jedna polusatna emisija na javnom servisu koja se bavi temama iz romske kulture, ali zbog nedovoljno razviene programske šeme ne utiče značajno na promociju i zaštitu kulture ovog naroda, a samim tim i jezika. Romi su lišeni mogućnosti da u komunikaciji sa državnim institucijama koriste svoj jezik što ih značajno limitira u ostvarivanju brojnih prava koja im pripadaju. Na primjer u sudskom sistemu romski jezik nije zastupljen pa to stvara izazove u pristupu pravdi pripadnika romske populacije. Kada se romski jezik uči u školama, romska deca mogu jačati svoj identitet i osećati se više povezano sa svojom zajednicom. Sve nabrojano se ne razlikuje puno od onoga na što smo ukazivali i prošle godine. Izazovi očuvanja i afirmacije romskog jezika i dalje su tu i prijete da ugroze opstanak jezika kojim značaj dio građana i dalje govori. Ako želimo istinski građansko društvo sa ravnopravnim narodima moraćemo da uložimo mnogo više napora da svima obezbijedimo mogućnost da njeguju svoju kulturu i identitet kao suštinu njihovog postojanja. Neophodno je da država u partnerstvu sa civilnim sektorom, akademskom zajednicom, medijima i međunarodnim i partnerima iz regiona do narednog Dana romskog jezika konačno započne proces standardizacije romskog jezika u Crnoj Gori po modelu kako je to uradio i region, da ga uvede u nastavne planove i programe i na taj način doprinese njegovom očuvanju i afirmaciji. Romska organizacija mladih „Koračajte sa nama – Phiren amenca“ čestita svim pripadnicima romske populacije 5. Novembar, međunarodni dan romskog jezika i želi da svake godine imamo manje razloga za kritike, a više za zadovoljstvo zbog afirmacije romskog jezika u društvu