Diskriminacija Roma i Egipćana se u kontinuitetu nastavlja i poprima zabrinjavajuće razmjere
Decenijama su Romi i Egipćani politički sistemski diskriminisani, diskriminacija je postala njihov sastavni dio života u svim sferama njihovog društvenog djelovanja. Obrisi takvog odnosa prema RE zajednici poprima oblike rasizma, šovinizma kako na državnom, tako i na lokalnom nivou. Simptomatično je da nam se sve to dešava i u sredinama i opštinama gdje manjinske zajednice čine većinu u izvršnoj vlasti. Na djelu je opšta Viktimizacija pripadnika RE zajednica na državnom, a naročito na lokalnom nivou u pojedinim Opštinama.
Nema nas u organima lokalne uprave, javnim preduzećima, institucijama, u državnoj upravi možemo govoriti o simboličkim brojkama zaposlenih pripadnika RE zajednice. Dakle za nas nema mjesta nigdje. Mi smo tuđinci i nikome prioritetni, uglavnom im služimo kao glasačka mašina i posmatraju nas sa ogromnom dozom predrasuda i stereotipa. Svakako izuzeci i pozitivni primjeri postoje, ali izuzetak nije pravilo ponašanja.
Inkluzivnost je jedan od temeljnih postulate svakog demokratskog društva koje teži pravdi i jednakosti. Za sada to je samo iliuzija, jer od uvođenja parlamentarizma, pripadnici RE zajednice nemaju svoje autentične predstavnike u crnogorskom Parlamentu u kojem svako ima pravo da bude prezentovan da učestvuje u procesu donošenja Odluka, koje neposredno utiču na život manjinskih zajednica. Navedeno proizlazi iz Ustava u članu 79 u odeljku posebna manjinska prava. Međutim pripadnicima RE zajednice, takva mogućnost je sistemski i institucionalno oduzeta i onemogućena, nametnuvši census koji je nepremostiv i nedostižan.
Jedan od klućnih razloga svega navedenog je bez sumnje, politička, socijalna i ekonomska diskriminacija, koja se nad RE zajednicom decenijama sprovodi u kontinuitetu. Bilo je prilika da se ova nepravda ispravi, ali je uvjek izostala politička volja. Ono što je simptomatično nedostatak političke volje da se riješi ovaj problem su pokazale sve građanske partije ( Izuzev pozitivne Crne Gore ), kojima su puna usta demokratije, a kad to treba pokazati na djelu, onda maske padaju i na površini isplivaju, njihove skrivene namjere. Nažalost u tome su im nesebičnu podršku davale i sve stranke nacionalnih manjina, a neke od njih su na svojoj koži u prethodnom periodu u par navrata itekako osjetile pogubnost političke diskriminacije. Tako da veoma dobro znaju kako je bolno biti politički diskriminisan, ali ih to nije sprječilo da prije par godina u crnogorskom parlamentu glasaju protiv Amandamana Azre Jasović, koja je tada predlagala zagarantovani mandat za pripadnike RE zajednice.
Unazad par godina, inicijativa je bilo mnogo od strane Romskog Nacionalno Savjeta, na koje su se uglavnom svi oglušavali i time nam poslali jasnu poruku: Nemaju demokratskog kapaciteta, ali ni demokratske zrelosti, da nas prihvate kao ravnopravan subjekt” To je bila i ostala praksa političkih aktera u Crnoj Gori.
Radna grupa koja je imala zadatak da radi na izmjeni izbornog zakonodavstva, ništa nije uradila, a mogla je i trebala je, jer su na političku diskriminaciju RE zajednice, upozoravani i od međunarodnih adresa. Doduše nije ni mogla, jer nije imala kvoruma za rad, ali je ljudski bilo za očekivati, da Romskom Savjetu bar protokolarno i deklarativno, odgovore na učestale inicijative, koje smo prosljedili na različite adrese nadležnih institucija. Nažalost, to je još jedan indikator odnosa Izvršne Vlasti prema RE zajednici.
Prava postoje za sve, ili ona ne postoje. Ako jednu zajednicu marginalizujete i opstruirate u ostvarivanju njihovih prava to se smatra diskriminacijom. Dakle na djelu imamo selektivnu pravdu i dvostruke aršine, a to je najgori oblik vladavine i u praksi se to naziva despotizam. Na djelu je zadovoljavanje partikularnih interesa najužeg rukovodstva članova partije, koje čine izvršnu vlast. Ništa čudno i ništa novo. Nažalost: Već viđeno. Partitokratija u svim segmentima društva poprima zabrinjavajuće razmjere i poprima elemente, šovinizma, rasnog i nacionalnog progona neistomišljenika.
Moderno i prosperitetno društvo karakteriše: jednaka prava za sve. One ne mogu biti zasnovane na opstrukciji i zabrani prava drugima, naročito ne onih, koji su vjekovima bili diskriminisani, izmanipulisani i sistemski svrstavni u građane drugog reda. Ako težimo demokratskim principa kakvim se retorički u javnosti predstavljaju politički moćnici, onda je neophodno promjeniti sistem ponašanja i matricu političkog djelovanja. Sistem odgovornosti za kršenje Ustava, kao da ne postoji i to je jedan od indikatora da institucije skoro da ne funkcionišu.
Kako god bilo, mi ćemo nastaviti našu institucionalnu borbu za ostvarivanje naših prava, a vrijeme će pokazati da li institucije postoje zbog javnog interesa ili su u službi moćnika. Ono mora biti u skladu za evropskim demokratskim standardima. Nažalost danas se javna politika na lokalnom nivou svodi isključivo uskostranački, u interesu političkih istomišljenika, a javni interes građana se zanemaruje i to je ono što nas sve zajedno vodi u stagnaciju društvenog prosperiteta.
Iz navednog proizlazi da je retorika koja je proklamovana predizbornim aktivnostima bila prazna priča i prizemni pokušaj manipulacije sa građanima, a naročito sa nama. Obećali su nam pravdu i jednakost za sve, pozitivan pristup u rješavanju naših problema, inkluziju u lokalnoj upravi, javnim preduzećima. Ništa od toga. Prazna priča. Diskriminacija kulminira do neslućenih razmjera i ona se svakim danom samo produbljuje.
Dali je u pitanju rasna ili nacionalna netrpeljivost kao izraz šovonizma ostaje da se vidi. Nadležne Institucije će morati ovo da objasne, jednom zauvijek, ako ne danas onda sjutra i to je neminovnost. Jedno je sigurno, mi nećemo ćutati. Romski Savjet će preduzeti adekvatne mjere, upoznat ćemo sve nadležne institucije, međunarodne relevantne organizacije, Ambasade, da se nad nama sprovodi zločin kao rezultat sveopšte diskriminacije, jer nam uskraćuju parvo na rad, a tim činom ugrožavaju egzistencije naših porodica. Ne isključujemo mogućnost u preduzimanju i nekih radikalnijih mjera, ali sve u skladu sa Ustavom i Zakonom, prozvati sve pojedince za koje procjenimo da su saučesnici u svemu ovome što nam se dešava imenom i prezimenom, tužiti ih. Mi nažalost drugog izbora nemamo, jer sva naša nastojanja da dijalogom nađemo neko adekvatno riješenje, pokazala su se neučinkovitim.
Da li 11. Jun za kada su raspisani parlamentarni izbori, može donjeti neko osvježenje na političkoj sceni Crne Gore, pravdu i jednakost i jedan drugačiji pristup u rješavanju naših problema, ostaje da se vidi. Sve dok je na djelu politička diskriminacija pripadnika RE zajednica, ne možemo govoriti završenim demokratskim procesima i to je karika koja nedostaje u demokratizaciji društva i građanskom ustrojstvu Crne Gore, kao pravne države i države socijalne pravde i jednakosti.
Pripadanici romske i egipćanske zajednice teže da ostvare pravo na zagarantovani mandate i to je nešto na čemu ćemo istrajati. Iskoristit ćemo sva pravna i sve demokratske mehanizme, koje su u skladu sa zakonom, da ispravimo nepravdu, koja nam je nanjeta, diskriminatorskim zakonom o Izboru odbornika i Poslanika, koji je nažalost još uvijek aktuelan.
Podpredsjednik Romskog Nacionalno Savjeta
s.r Muhamed Uković
