Suva bušotina muštuluk za Ulcinj
Vodeći ulcinjski ekolog Dželal Hodžić ocijenio da bi Crna Gora trebalo da se okrene obnovljivim izvorima energije, kao što su vjetroelektrane, hidrocentrale i sunčeva energija…
Ulcinju nisu potrebne platforme i bušotine, naftu neka traže na nekim drugim mjestima, kaže vodeći ulcinjski ekolog Dželal Hodžić povodom zvaničnih informacija iz Vlade da je bušotina između Ulcinja i Bara – suva.
Da proizvodnja ugljovodonika na ležištu koje buši konzorcijum kompanija Eni i Novatek u crnogorskom podmorju neće biti moguća, jer je bušotina, prema informacijama koncesionara suva, nedavno je saopštio državni sekretar za energetiku i rudarstvo u Ministarstvu kapitalnih investicija Marko Perunović. On nije isključio mogućnost da proteklo istraživanje može poslužiti za pronalaženje neke druge lokacije u podmorju Crne Gore, koja bi eventualno bila isplativa za proizvodnju ugljovodonika…
Hodžić je ocijenio da bi Crna Gora trebalo da se okrene obnovljivim izvorima energije, kao što su vjetroelektrane, hidrocentrale i sunčeva energija, imajući u vidu da se ugalj i nafta svuda u svijetu tretiraju kao zagađivači.
”I dok u Njemačkoj kreću u zatvaranje termoelektrana, mi hoćemo da u čistom Jadranu tražimo naftu, znajući pritom da su čak i nuklerane elektrane manje štetne od bušotina”, kazao je Hodžić Vijestima.
Tvrdi da njegovo mišljenje dijeli većina Ulcinjana.
”Nama treba turizam – zdravstveni, sportski, ekstremni, treba nam zdrava hrana, treba nam čista i nezagađena priroda. Sve to imamo i ako budemo znali i htjeli, ne treba nam ništa više a kamoli bušotine”, poručio je Hodžić.
On je kao primjer naveo grčko ostrvio Krit, koje je, kako kaže, bilo razoreno u Drugom svjetskom ratu.
”Ostrvo je bukvalno od kamena, ali 600 hiljada ljudi tamo danas živi od turizma i malo od poljoprivrede. Nijesu imali ni masline, tek nedavno su počeli da ih sade. Ali, oni imaju istoriju i znaju da je unovče jer kažu da je grčka istorija – majka Evrope”, naveo je Hodžić.
Perunović je, kako su “Vijesti” ranije prenijele, kazao da su koncesionari došli do kraja bušotine i prikupljene uzorke poslali u Milano, ali da taj izvještaj još nije gotov.
”Oficijelni izvještaj od njih nije stigao, ali smo imali prezentaciju na kojoj nam je njihov menadžment definitivno rekao da su poroznost i propusnost osnovne karakteristike ležišta, da su jako nepovoljne i da nijesu onakve kakve su oni, a i mi – očekivali. Oni tu bušotinu smatraju takozvanom suvom bušotinom ili dry hole”, naveo je tada Perunović.
Što se tiče proizvodnje sa te bušotine, rekao je da nije moguća.
”Eni i Novatek će raditi razvoj tog ležišta i gledati put migracije tih ugljovodonika. Vidjećemo da iskoristimo te podatke i analize kako bismo u nekom narednom periodu vidjeli da li postoji na nekom drugom lokalitetu to što smo tražili”, objasnio je Perunović.
Izvor: Vijesti
